MESO UZGOJENO U KULTURI STANICA

 
 

MESO UZGOJENO U KULTURI STANICA; DOBIVANJE MESNIH PROIZVODA POMOĆU TEHNOLOGIJE 'INŽENJERSTVA TKIVA'

In vitro meso, način je proizvodnje mesa pomoću tehnologije 'inženjerstva tkiva'. Meso uzgojeno u kulturi stanica (= in-vitro meso) moglo bi imati financijske i zdravstvene prednosti te prednosti u zaštiti okoliša i dobrobiti životinja u odnosu na meso životinjskog podrijetla. Ideja: Proizvesti životinjsko meso, ali bez korištenja životinja. Starter stanice uzete od živih životinja i postavljene na hranjivu podlogu počnu se razmnožavati i rasti, neovisno o životinji. Teoretski, ovaj bi proces bio dovoljno efikasan za zadovoljavanje globalnih potreba za mesom. Kompletan proces odvijao bi se bez ikakve genetske manipulacije, tj. - bez potrebe za izmjenama u genetskom materijalu stanica.

Proizvodnja mesa u kulturi stanica za prerađene mesne proizvode, kao što su kobasice, pljeskavice i ćevapčići trebala bi biti relativno jednostavna. Pri uzgoju mesa koje treba biti vrlo strukturirano, za npr. in-vitro odrezak, izazov je bitno veći. Odrezak sačinjava mišićno tkivo prožeto izuzetno dugim, finim kapilarama koje transportiraju krv i hranjive tvari direktno do stanica. Mnogo je teže proizvesti takve kompleksne strukture, nego što je spojiti male loptice stanica koje narastu u veće kuglice stanica i konačno postanu in-vitro pileći medaljoni.

Najvažniji izazovi koji treba nadmašiti kako bi se dobio proizvod bolji od mesa dobivenog od životinja obzirom na okus i ekonomske faktore su:

Starter stanice:
Ove stanice se mogu biopsijom bezbolno preuzeti iz živih životinja. Pitanje je: Koji tip stanica bi trebalo koristiti? Embrionalne stanice su stanice, u prenesnom značenju, koje se još nisu odlučile što će postati; mišićne stanice, koštane stanice, ili neke od mnogo drugih vrsta stanica. Ovo je nedostatak jer su za proizvodnju in-vitro mesa potrebne točno određene vrste stanica. Ipak, prednost embrionalnih stanica je to što se one vrlo brzo razmnožavaju. Alternativa korištenju zametnih stanica bila bi uporaba potpuno definiranih mišićnih stanica koje 'znaju što su', no problem je što se one gotovo uopće ne dijele. Kompromis bi bio korištenje stanica koje se nalaze između dva ekstrema, drugim riječima, stanicama koje se dijele prihvatljivom brzinom i koje su istovremeno odgovarajuće diferencirane od drugih tipova stanica, npr. stanice mioblasta.

Hranjivi medij za uzgoj kulture tkiva:
Cilj je pronaći medij koji bi bio jeftin i koji ne bi sadržavao sastojke životinjskog podrijetla. Na primjer, serum teladi ne može se koristiti kao medij za uzgoj mesa u kulturi stanica. Budući meso uzgojeno u kulturi stanica nema probavnih organa koje ima živo biće, a koji pretvaraju hranjive tvari u oblik podoban za hranjenje stanica, hranjivi medij mora u potpunosti moći opskrbiti stanice onime što im je potrebno.

Materijal za izradu jestivog nosača za koji bi se stanice vezale:
Kako bi se dobilo trodimenzionalno in-vitro meso, neophodno je imati nosač za koji će se stanice uhvatiti i na njemu rasti. Idealno bi bilo proizvesti jestivi nosač koji se ne bi morao izdvajati iz krajnjeg produkta. Kako bi se simuliralo istezanje mišićnog tkiva koje se normalno odvija kada se živo biće kreće, bilo bi poželjno proizvesti nosač koji bi se periodički mogao pomicati i na taj način 'vježbati' stanice. To bi se moglo postići upotrebom nosača osjetljivog na poticaje, načinjenog od alginata, kitozana ili kolagena koji nije dobiven od životinja. On bi tako stezao / istezao s malom promjenom temperature ili pH. Isto tako, stanice bi se mogle vezati na membrane ili tanke nosače koji bi se nizali jedni na druge i bili međusobno povezani.

Bioreaktor:
Bioreaktor je mjesto gdje se sve spaja: stanice kulture tkiva, hranjiva podloga i nosač. Promjenom temperature, stvara se okolina pogodna za trening kretanja mišićnih stanica. Meso uzgojeno u kulturi stanica mora se sastojati od malih i velikih mišićnih vlakana te vezivnog tkiva koje proizvodi kolagen i elastin, kao i stanica masnog tkiva koje su važne za okus krajnjeg proizvoda.

Ekonomski isplativa rješenja za gore navedeno još uvijek nisu u potpunosti istražena i još uvijek se čeka na otkriće koje će to omogućiti.

Htjeli bi smo dati jednu kratku opasku na ideju prirodno dobivene hrane: namjera je mesom uzgojenom u kulturi stanica zamijeniti industrijalizirani intenzivni uzgoj hrane na farmama, što, npr., ne predstavlja prijetnju ili konkurenciju ekološkoj proizvodnji povrća. U usporedbi s neprirodnošću industrijskog uzgoja životinja, meso uzgojeno u kulturi stanica, nedvojbeno će biti velik korak za zdravlje, dobrobiti životinja i ekologije.

New Harvest (En.) – Stranica sa SVIME što će vas zanimati o mesu uzgojenom u kulturi stanica!
Međunarodni konzorcij za In Vitro meso (UMB Norveška)
... motivacija konzorcija
... nove Internet stranice konzorcija!

Linkovi na clanke u medijima

Pametna ekonomija i meso uzgojeno u kulturi stanica (En.)
Znanstvena fantastika postaje realnost? (En.)
British Guardian 'Kada meso nije ubojstvo' (En.)
Beef Magazine (preporučamo) (En.)
Video snimka o mesu uzgojenom u kulturi stanica (En.)
… British Times (En.)
… Newstarget (En.)
Singapur kao centar za istraživanje na polju mesa uzgojenog u kulturi stanica? (En.)
Scientific American (En.)